Da li je tacno da fizicka aktivnost povecava otpornost na bolest?
Upravo tako. Zahvaljujući fizičkoj aktivnosti, organizam je prisiljen da reaguje na napor stvarajući za oko 300 odsto više antitela. Reč je o proteinima koji doprinose jačanju prirodne odbrane organizma, iscrpljenog fizičkim naporom. To je, dakle, jedan od razloga što bavljenje sportom unapređuje opšte zdravlje. Važno je, kao uvek, da se ne pretera. Preveliko fizičko naprezanje na kraju oslabi imuni sistem jer ga tera na „prekovremeni rad”.
Kako se leci vrtoglavica?
Akrofobija, to jest strah od visine ili, jednostavnije „patim od vrtoglavice”, jedna je od najrasprostranjenijih fobija. Teško je opisati osećaj panike koji obuzme „obolelog”, ali pouzdano se zna da je najčešći simptom potpuna nemogućnost funkcionisanja. Tim švajcarskih lekara razvio je pilulu koja, pridodata terapiji ponašanja, pomaže da se pobedi sav taj strah. Najvažniji je, međutim, psihološki tretman: rasterećenje uma u opasnim i kriznim situacijama.
Koliko je vremena potrebno da izgradimo zeljene misice?
Zavisi od vrste vežbi, treninga, uzrasta i mnogih drugih faktora. Evo dobre vesti: potrebna vam je polovina vremena u odnosu na vreme koje je potrebno da ih izgubimo i da ponovo postanu mlitavi i slabi. Fiskultura pomaže da se izvesno vreme živi od stare slave, ali ne sme biti izgovor za neredovne treninge.
Zasto nam krci stomak?
Uzrok često neugodne buke iz stomaka je peristaltika, to jest ona faza varenja u kojoj skupljanje i opuštanje mišića gura svarenu hranu iz želuca u creva. U tom procesu zarobljeni ostaju i gasovi i vazduh, a upravo oni proizvode karakteristično krčanje. Čudni zvuci mogu, doduše, da se jave i iz praznog stomaka. Kad smo dugo bez hrane, telo luči hormone koje šalje mozgu kao signale apetita. A mozak će se pobrinuti da proradi peristaltika, očisti sistem organa za varenje i pripremi ga za obrok.
Mozemo li da kijamo i sa otvorenim ocima?
Ne možemo. Kad kinemo, kapci se automatski zatvaraju jer telo aktivira mehanizam odbrane da zaštiti oči. U stvari, reč je o nehotičnom pokretu koji organizam sprovodi u delo kako bi izbegao rizik da prašina, polen, bakterije i drugi štetni sastojci, krivci za nadražene disajne puteve, na kraju ne kontaminiraju i oči. To je, dakle, razlog što se tokom kijanja oči zatvaraju, a da čovek to ni ne primeti.
Zasto nam izlaze modrice?
Kada se udarimo, sitni krvni sudovi koji se nalaze tik ispod kože se oštete i male količine krvi se izlivaju u okolno tkivo. U prvom trenutku, modrica je obično ljubičasta, jer krv koja se izlije van krvnog suda potamni pošto u nju više ne stiže kiseonik iz pluća. Modrica zatim prolazi kroz različite "faze", što se završava bledožutom ili braonkastom, jer telo počinje da se oslobađa tog viška krvi, dok konačno ne nestane.
Modrice nemaju neku naročitu svrhu, to je prosto pokazatelj neke povrede, manje ili veće. "Modrice su samo faza u procesu izlečenja, i nemaju neki naročiti značaj", kaže dr Kain, "i jedino što treba da uradite je da sačekate da vas prođu."
Ipak, ako vam modrice izlaze svaki čas, ili ako često ne možete da se setite da ste se udarili a imate modrice, trebalo bi da odete kod lekara za svaki slučaj. Isto važi i za pojavu podliva koji zahvataju velike površine.
Zbog cega modrice menjaju boju?
Modrice su samo fleke koje nastaju kad se male količine krvi izliju u prostor ispod kože zbog prskanja kapilara, najčešće prilikom udarca ili istegnuća. To je razlog što je prva boja koju dobiju upravo boja zgrušane krvi, znači plavo-ljubičasta. Posle izvesnog vremena, crveni krvni pigment hemoglobin pretvara se u jedinjenja koja tkivo može da reapsorbuje. Ta jedinjenja su žućkasto-zelene boje koja se vidi kroz kožu sve do potpunog nestanka.
Zasto se jezimo?
Kada se naježimo, sićušni mišići u korenu dlake se aktiviraju i podižu je. Kada je hladno, "podignute" dlake stvaraju barijeru koja doprinosi boljem čuvanju toplote. I mada je to prirodan odgovor na hladnoću, koji i dalje "radi" za životinje koje imaju krzno, sa gubitkom telesnih malja koji smo doživeli tokom evolucije, za ljude to više nema mnogo smisla.
Ponekad se naježimo i kada smo pod stresom ili se uplašimo. To je takođe nasleđe iz davnina, koje u životinjskom svetu još ima svrhu: nakostrešena životinja izgleda opasnije.
Desi se i da zadovoljstvo, seksualno uzbuđenje ili čak i slušanje omiljene pesme izaziva ovakvu reakciju, ali naučnici nisu sigurni zašto. Ali, ako se naježite jer vas je dodirnula osoba koja vam se dopada, to je znak da se osećate dobro - samo uživajte.
Upravo tako. Zahvaljujući fizičkoj aktivnosti, organizam je prisiljen da reaguje na napor stvarajući za oko 300 odsto više antitela. Reč je o proteinima koji doprinose jačanju prirodne odbrane organizma, iscrpljenog fizičkim naporom. To je, dakle, jedan od razloga što bavljenje sportom unapređuje opšte zdravlje. Važno je, kao uvek, da se ne pretera. Preveliko fizičko naprezanje na kraju oslabi imuni sistem jer ga tera na „prekovremeni rad”.
Kako se leci vrtoglavica?
Akrofobija, to jest strah od visine ili, jednostavnije „patim od vrtoglavice”, jedna je od najrasprostranjenijih fobija. Teško je opisati osećaj panike koji obuzme „obolelog”, ali pouzdano se zna da je najčešći simptom potpuna nemogućnost funkcionisanja. Tim švajcarskih lekara razvio je pilulu koja, pridodata terapiji ponašanja, pomaže da se pobedi sav taj strah. Najvažniji je, međutim, psihološki tretman: rasterećenje uma u opasnim i kriznim situacijama.
Koliko je vremena potrebno da izgradimo zeljene misice?
Zavisi od vrste vežbi, treninga, uzrasta i mnogih drugih faktora. Evo dobre vesti: potrebna vam je polovina vremena u odnosu na vreme koje je potrebno da ih izgubimo i da ponovo postanu mlitavi i slabi. Fiskultura pomaže da se izvesno vreme živi od stare slave, ali ne sme biti izgovor za neredovne treninge.
Zasto nam krci stomak?
Uzrok često neugodne buke iz stomaka je peristaltika, to jest ona faza varenja u kojoj skupljanje i opuštanje mišića gura svarenu hranu iz želuca u creva. U tom procesu zarobljeni ostaju i gasovi i vazduh, a upravo oni proizvode karakteristično krčanje. Čudni zvuci mogu, doduše, da se jave i iz praznog stomaka. Kad smo dugo bez hrane, telo luči hormone koje šalje mozgu kao signale apetita. A mozak će se pobrinuti da proradi peristaltika, očisti sistem organa za varenje i pripremi ga za obrok.
Mozemo li da kijamo i sa otvorenim ocima?
Ne možemo. Kad kinemo, kapci se automatski zatvaraju jer telo aktivira mehanizam odbrane da zaštiti oči. U stvari, reč je o nehotičnom pokretu koji organizam sprovodi u delo kako bi izbegao rizik da prašina, polen, bakterije i drugi štetni sastojci, krivci za nadražene disajne puteve, na kraju ne kontaminiraju i oči. To je, dakle, razlog što se tokom kijanja oči zatvaraju, a da čovek to ni ne primeti.
Zasto nam izlaze modrice?
Kada se udarimo, sitni krvni sudovi koji se nalaze tik ispod kože se oštete i male količine krvi se izlivaju u okolno tkivo. U prvom trenutku, modrica je obično ljubičasta, jer krv koja se izlije van krvnog suda potamni pošto u nju više ne stiže kiseonik iz pluća. Modrica zatim prolazi kroz različite "faze", što se završava bledožutom ili braonkastom, jer telo počinje da se oslobađa tog viška krvi, dok konačno ne nestane.
Modrice nemaju neku naročitu svrhu, to je prosto pokazatelj neke povrede, manje ili veće. "Modrice su samo faza u procesu izlečenja, i nemaju neki naročiti značaj", kaže dr Kain, "i jedino što treba da uradite je da sačekate da vas prođu."
Ipak, ako vam modrice izlaze svaki čas, ili ako često ne možete da se setite da ste se udarili a imate modrice, trebalo bi da odete kod lekara za svaki slučaj. Isto važi i za pojavu podliva koji zahvataju velike površine.
Zbog cega modrice menjaju boju?
Modrice su samo fleke koje nastaju kad se male količine krvi izliju u prostor ispod kože zbog prskanja kapilara, najčešće prilikom udarca ili istegnuća. To je razlog što je prva boja koju dobiju upravo boja zgrušane krvi, znači plavo-ljubičasta. Posle izvesnog vremena, crveni krvni pigment hemoglobin pretvara se u jedinjenja koja tkivo može da reapsorbuje. Ta jedinjenja su žućkasto-zelene boje koja se vidi kroz kožu sve do potpunog nestanka.
Zasto se jezimo?
Kada se naježimo, sićušni mišići u korenu dlake se aktiviraju i podižu je. Kada je hladno, "podignute" dlake stvaraju barijeru koja doprinosi boljem čuvanju toplote. I mada je to prirodan odgovor na hladnoću, koji i dalje "radi" za životinje koje imaju krzno, sa gubitkom telesnih malja koji smo doživeli tokom evolucije, za ljude to više nema mnogo smisla.
Ponekad se naježimo i kada smo pod stresom ili se uplašimo. To je takođe nasleđe iz davnina, koje u životinjskom svetu još ima svrhu: nakostrešena životinja izgleda opasnije.
Desi se i da zadovoljstvo, seksualno uzbuđenje ili čak i slušanje omiljene pesme izaziva ovakvu reakciju, ali naučnici nisu sigurni zašto. Ali, ako se naježite jer vas je dodirnula osoba koja vam se dopada, to je znak da se osećate dobro - samo uživajte.